Mapa – ŽUPA DRIJENČA

Obzirom da BiH nije još u EU i da se iz EU može koristiti samo satelitska karta sa navigacion sistemima (diraktni snimak sa satelita bez obilježenih mjesta i ulica)ja sam se potrudio i uradio mapu Drijenče na kojoj je obilježeno sve.

Drjenčana (svih onih koji imaju porijeklo iz Drijenče danas ima u diaspori oko 4000 te smatram da je dobro da imamo ovakvu mapu na kojoj je sve obilježeno.

– Ova druga karta prikazuje najstariji karavanski put od Tuzle (najstariji naziv za Tuzlu “Salines”) do Srebrenika kojim se transportirala sol još za vrijeme rimskog imperija, što se može pronaći u podacima o povijesti Tuzle. Ovaj karavanski put je interesantan zato što je prolazio kroz Drijenču / Bučje. Preciznije rečeno moje istraživanje ukazuje na to da je u to vrijeme već od 10. stoljeća postojalo Bučje. Tu je živjela velika Piljina obitelj koja je imala veliko imanje a nalazilo se na ušću današnje rijeke bučjanke i drenačice što je odgovaralo trgovačkim karavanama-soli da tu prave odmor nakon prelaska majevice. Tu je rijeka uvijek imala široko i plitko korito tako da je bila pogodna za prelazak nakon dobrog odmora i pripreme za dalji put prema Srebreniku. Stari bunari najbolje pitke vode upućuju na to a tu se nalazila i vodenica (mlin) i ako se doda krušna peć lako se da zaključiti da je priča o najstarijem pretku Pilji istinita iako nema pisanih dokaza.

– Ja sam pokušao uraditi i moju viziju slike tog najstarijeg pretka na tom području. Priča ukazuje na to da Piljo vuče porijeklo od rimljana i da su njega i njegovu obitelj prozvali “kešine” zato što su karavane morale plaćati svoj odmor i okrepljenje u kešu (tadašnjim sredstvom plaćanja- zlatnicima ili već sredstvom plaćanja kojim se u to vrijeme koristilo).

– Ksnije dolaskom ugara na to područje slika se izmijenila i ugari su preuzeli kontrolu a Piljina obitelj se ili raseljavala ili pomalo povlačila dublje u pravcu današnje Drijenče i sve su se više bavili poljoprivredom. Raseljavanje i kasnije ponovno vraćanje nekih potomaka na tom području datira sve od tog vremena pa do danas.

– Još treba dodati da sve moje istraživanje o tome kako je Bučje dobilo ime, ukazuje na to da su se u to vrijeme najvjerojatnije natovareni konji i magarci sa svojim teretom zvali “buče” i po tome je Bučje (kao idealno svratište za karavane)i dobilo ime.
Rijeka koja izvire ispod majevice i pored koje dobrim dijelom vodi taj najstariji karavanski put, trebala bi se zvati “buča” sve do svoga ušća koje nije u šibošnici. Bučje je na tom području najstarije. Šibošnica je mogla dobiti svoj značaj tek po dolasku ugara. Kasnije turska osvajanja su na tom području ponovo mijenjala izgled i sliku, osmanlije su preuzele kompletnu kontrolu trgovinom soli i tog puta. Piljini potomci i svi katolici su se povlačili sve dublje na današnje područje drijenče koje je u to vrijeme bilo gusta šuma i pružalo sigurnost od osmanskih pritisaka i harača.

– Mnogi ostali zaseoci u Drijenči su dobili svoje ime po imenu onoga koji se tu prvi nastanio. Tako su Lučići vjerojatno dobili ime po Luki koji se tu prvi naselio, Martinovići po Martinu, Brčine po Brki (nadimak čovjeka koji se prvi naselio u Brčine).
….ovo bi bilo u kratkoim crtama o mom istraživanju najstarijih Drjenačkih predaka.